Politika - Pogledi, 2. jul 2020.
Srpska nacionalna manjina u Severnoj Makedoniji nije u poslednje vreme bila u fokusu naše javnosti kao što su bile srpske zajednice u Crnoj Gori, Hrvatskoj, delimično Federaciji BiH itd. Ona, međutim, ima svoje probleme i teškoće, što čini uputnim da se sagledaju osnovni elementi njenog položaja. Pažnju ka srpskoj zajednici usmerava i njena reakcija povodom poštanske marke s kartom NDH, koja je u okviru serije „Severna Makedonija u EU-Hrvatska“ izdata uoči Dana pobede nad fašizmom, kada su taj čin osudile dve srpske političke organizacije - Demokratska partija Srba u Makedoniji i Srpske zajednica u Makedoniji - što je prethodilo protestnoj noti koju je Srbija uputila Severnoj Makedoniji, nakon čega je marka povučena iz upotrebe.
Aktuelnost ovoj temi daju i predstojeći vanredni parlamentarni izbori u Makedoniji, čiji ishod može da utiče na položaj srpske manjine. Tako su prethodni izbori, održani 11.decembra 2016, koji su doveli su do koalicione vlade Socijaldemokratskog saveza Makedonije i albanskih stranaka (Demokratija za inicijativu Albanaca-DUI i Alijansa za Albance, uz parlamentarnu podršku pokreta Besa), u srpskoj zajednici izazvali uznemirenost i podozrivost, budući da se koalicija okupila oko tzv.Tiranske platforme, koju su 7. januara 2017. potpisale navedene albanske partije. Njeni ciljevi su, između ostalog, striktno sprovođenje multietničkog principa prema kojem su Albanci priznati kao državotvorno stanovništvo, jednako predstavljanje na svim nivoima vlasti, jednaka zastupljenost u bezbednosnim službama, vojsci, sudstvu... Na ovoj liniji su konstituisane, kako vlada premijera Zaeva, tako i sadašnja tehnička vlada, a prema Zakonu o upotrebi jezika, albanski je postao drugi službeni jezik i koristi se u svim organima državne vlasti, pravosuđu i nazivima institucija. Sve to pokazuje da se aktuelizuje albansko pitanje, što može da bude na štetu ostalih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku. U prilog tome govore i nedavne izjave iz redova DUI da je vreme da premijer bude Albanac.
Kada je reč o brojnosti srpske manjine, ona se ne može precizno iskazati jer nema aktuelnih zvaničnih podataka. Popis stanovništva započet u oktobru 2012. je prekinut, tako da je poslednji popis izvršen još 2002, a prema njemu Srba je bilo 35.939 ili 1,76 odsto (prema procenama srpskih udruženja znatno je veći i kreće se i do sto hiljada).
Srbi su relativno zadovoljni zakonskim rešenjima kojima se definiše njihov položaj, pre svega činjenicom da su ustavnim promenama iz 2001, dobili status nacionalne manjine. Imaju pravo na finansijsku pomoć vlade u realizovanju programa očuvanja nacionalnog identiteta i na proslavu svog nacionalnog praznika (Sveti Sava); u poslednjem sazivu Parlamenta imali su dva poslanika (Ivan Stoilković, predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji u koaliciji sa VMRO-DPMNE i Miroslav Jovanović, predsednik Srpske stranke, u koaliciji s vladajućom SDSM); srpski jezik je u službenoj upotrebi u tri opštine na severozapadu Makedonije. Primetan je, međutim, raskorak između normativnog i stvarnog položaja srpskog naroda.
Nezadovoljstvo izaziva činjenica da Srba nema na rukovodećim mestima u izvršnoj i sudskoj vlasti, a samo u dve opštine predsednik je pripadnik srpske zajednice. Značajni problemi su u oblasti obrazovanja, s obzirom na to da se nastava na srpskom jeziku odvija samo u tri osnovne škole sa sve manjim brojem učenika, dok u srednjim školama, i pored zakonskog prava, nje nema još od sredine osamdesetih godina prošlog veka. Opadanje broja učenika je posledica tihe asmilacija srpskog stanovništva, slabog poznavanja srpskog jezika od strane postojećeg nastavnog kadra, lošeg kvaliteta udžbenika, koji nisu lektorisani, zabrane njihovog korišćenje iz matice. Pozitivan pomak učinjen je prošle godine, kada je u osnovne škole ponovo uvedena mogućnost izučavanja srpskog jezika i kulture kao izbornog predmeta, koja je bila ukinuta školske 2007/2008.
Kada je reč o medijima, na srpskom jeziku se na javnom servisu emituju televizijska emisija „Vidik“, tri puta nedeljno u trajanju od 30 minuta, mada u neadekvatnom terminu, i jedna radio emisija, ali zbog problema finansiranja, nema javnog informisanja putem štampanih medija.
Srbi ne uživaju slobodu veroispovesti, koja im je, inače, garantovana Ustavom, a Pravoslavna Ohridska Arhiepiskopija SPC versku službu obavlja u paraklisima-privatnim stanovima i kućama.
U celini, manjinska prava srpskog naroda u Severnoj Makedoniji poslednjih godina stagniraju, uz neizvesnu perspektivu kada je reč o očuvanju sadašnjeg nivoa i pogotovo njihovom daljem unapređenju. Pored angažovanja političkih partija i udruženja Srba u Makedoniji, poboljšanje statusa srpske zajednice zahteva i veću ulogu matice u rešavanju ključnih problema s kojima se ona suočava.
*Ambasador u penziji
Srpski spoljnopolitički krug